Može li logično biti i netočno?

Jedna od pretpostavki od koje polazi svaka psihoterapija ili psihološko savjetovanje je da se ljudi ponašaju logično. Svakom ljudskom ponašanju prethodi proces obrade informacija koji je zasnovan na nekoj logici. Dakle, ona je izvor ili korijen ponašanja i naših osjećaja. Kada bi htjeli razumjeti nečije osjećaje ili ponašanje, prvi korak je  utvrditi kojom logikom je osoba vođena.

Također, naša logika može biti točna ili pogrešna, tako da je velika razlika između osjećaja i ponašanja kada smo vođeni logikom koja je točna ili istinita ili logikom koja je netočna ili neistinita. Mnoge situacije u životu su nam logične, ali su netočne. Npr., zakon i pravednost nisu isto.

U psihološkom smislu logiku dijelimo na racionalne, točne logike, i na logike koje su iracionalne. Racionalna logika je zasnovana na ispravnom postupku zaključivanja  koji sadrži točne podatke. Iracionalna može imati ispravan postupak, ali netočne podatke ili točne podatke, ali neispravan postupak. Roditelji koji ne hvale svoju djecu jer misle da se ona time *kvare* imaju ispravan postupak zaključivanja, ali sa netočnim podacima. Istina je da se djeca *kvare* zbog nedostatka discipline, a pohvalom stvaramo pozitivnu sliku i učvršćujemo željena ponašanja.

Iracionalna logika nastaje tako što u ranom djetinjstvu izvodimo pogrešne zaključke o važnim životnim pitanjima, a to radimo zato što kao mali nemamo dovoljno razvijene mentalne sposobnosti niti dovoljno znanja i vještina da izvodimo ispravne zaključke. Mnoga djeca zaključe da nešto s njima nije u redu zato što su im roditelji nervozni.

Ovakve zaključke zaboravljamo, ali oni u nama nastavljaju djelovati  kao naše istine. Kao neka vrsta pravila kojim se  upravljamo. Mnoga naša životna iskustva potvrđuju pogrešne zaključke pa kao odrasli ljudi mislimo da s nama nešto nije u redu zato što je šef nervozan.

Iako se roditelji trude kod djeteta razviti sposobnost racionalnog razumijevanja sebe, drugih i svijeta, i roditelji su bili djeca i izveli mnoge pogrešne zaključke koje zatim nesvjesno prenose na svoju djecu i time ih uče onim zabludama kojih ni sami nisu svjesni. Zato je odrastanje, to jest proces rasta i razvoja ličnosti, povezan sa prepoznavanjem i odbacivanjem različitih vlastitih iracionalnih logika i uspostavljanja sve racionalnijeg odnosa prema pojavama u životu. Najviše pogrešnih zaključaka postoji o pojavama koje su neopipljive- skoro je nevjerojatno u kojoj mjeri su još uvijek zastupljena mišljenja o tome kako su ljudske emocije iracionalni dio čovjeka nedokučiv njegovu umu.

Poznavanje ovih principa jako je važno za svakodnevni život, za odgoj djece, ali i za komunikaciju sa odraslim ljudima. Važno je napomenuti da se upravo s ovim principima upoznajemo na Treningu emocionalne pismenosti, donosimo ispravne zaključke i prakticiramo konstruktivna ponašanja. 

Kada primijetimo neko ponašanje koje nam se čini iracionalnim, prvo bi trebali saznati na kojoj logici se temelji. Ako osoba samoubojstvom želi kazniti drugoga, nikada neće saznati je li u tome i uspjela.

Razumjeti nečiju logiku ne znači i slagati se s njom. Ako uvidimo da je logika te osobe pogrešna, potrebno je utjecati na osobu na način da ona promijeni logiku jer jedino promjenom logike dolazi i do promjene ponašanja.

Objašnjavanjem, roditelji svojoj djeci mogu puno pomoći, ali važno je da prije svega preispitaju i vlastitu logiku. 

Autor: Zoran Milivojević/Dubravko Šokčević

Izvor: portal Politika